Predloga dveh nacionalnih strategij za naslednje desetletje – visokega šolstva ter raziskovalne in inovacijske dejavnosti – vključujeta tudi etične usmeritve, ki jih komentiramo z vidika naše in mednarodne prakse na tem področju. Prehod v družbo znanja povečuje odgovornost akademske sfere za družbeni razvoj. Deklarativno naj bi šlo za javno službo, dejansko pa vse bolj napreduje korporativizacija in komercializacija dejavnosti. Temu se prilagaja tudi visokošolska etika oziroma akademska integriteta. Široka uporaba IKT odpira nova vprašanja glede intelektualne lastnine in plagiatorstva. Potrebno je novo soglasje glede etičnih smernic za raziskovalno dejavnost. Odgovornost akademskih institucij se kaže tudi v tem, ali so sprejele etične kodekse in v kolikšni meri jih upoštevajo.
Izobraževalni sistem naj bi zagotavljal inkluzivno učno okolje, kjer je vsak posameznik pomemben in upravičen do enakih možnosti. V članku predstavljamo dejavnosti in funkcionalnosti virtualnega učnega e-okolja Moodle, in sicer na študiji primera e-učilnice, pri kateri smo analizirali potencial za zagotavljanje inkluzivnega učnega okolja, ki temelji na ideji personaliziranega učenja.
V prispevku ugotavljamo pozitiven vpliv udeležbe na strokovnih dogodkih s področja bralne pismenosti in bralne kulture na krepitev strokovne samozavesti strokovnih delavcev v knjižnicah. Javni podatki kažejo dostopnost strokovnih dogodkov na področju spodbujanja bralne pismenosti in bralne kulture v Sloveniji. Praktiki se udeležujejo tovrstnih izobraževanj, a hkrati dvomijo v svojo usposobljenost za delo na področju spodbujanja in načrtovanja bralne pismenosti in bralne kulture.
Podučavanje i učenje učinkovitog organiziranja informacija složeni su procesi i za edukatore i za studente. Katalogizacija, koja je definirana kao postupak organiziranja informacija izradom bibliografskih zapisa, utvrđeni je postupak za postizanje navedenog cilja. Učenje katalogizacije studentima može biti teško jer se moraju upoznati s velikom količinom novih složenih sadržaja, a vještine kvalitetnog katalogiziranja stječu se godinama.
U članku se raspravlja o kompetencijama knjižničara i informatologa, nesuglasju oko nazivlja te nastojanjima da se istražuju razni utjecaji na akademsko obrazovanje u polju informacijskih znanosti.
U radu se donosi kritički osvrt na didaktičke pristupe i modele koji se razvijaju u sklopu ideje obrazovanja u 21. stoljeću. Problematiziraju se izazovi novih tehnologija i njihove primjene u nastavnim procesima te ukazuje na društvene promjene koje utječu na potrebu reformi obrazovnih sustava.
IZUM v svojem poslanstvu v slovenskem knjižničnem prostoru pripisuje izobraževanju velik pomen. V današnjem informacijsko tehnološkem načinu življenja e-izobraževanje s svojimi spletnimi dostopi do vsebin še dodatno izboljšuje in izpopolnjuje informacijsko pismenost in s tem bistveno prispeva k dvigu kvalitete vseživljenjskega učenja kot temeljne človekove pravice.
Učenje i stjecanje znanja u obrazovnim procesima u novim oblicima učenja zasniva se na personalnoj konstrukciji i dekonstrukciji značenja i sopstvenoj interakciji sa svijetom u određenom društvenom i kulturnom okruženju. Stoga, svako snosi odgovornost za svoje učenje i njime upravlja. Kako aktivno učenje počiva na samostalnom i aktivnom angažmanu u procesu učenja i poučavanja, pronalaženje i prikupljanje informacija iz različitih izvora u kojima su pohranjene, važan je dio u svakom obliku učenja i poučavanja, osobito u akademskom okruženju.
Peta konferenca Omrežja za izobraževanje in učenje starejših odraslih (Network on Education and Learning of Older Adults; ELOA) organizacije ESREA (European Society for Research on the Education of Adults) je tokrat potekala na Malti, in sicer v okviru Fakultete za sociologijo Univerze v Valletti.
Spletišče uporablja piškotke z namenom, da vam ponudimo boljšo uporabniško izkušnjo ter optimizacijo prikaza prilagojenih vsebin. Z nadaljevanjem obiska na spletni strani ali klikom na "V redu" se strinjate z uporabo piškotkov.